POLISI PLATFOM BLONG GRAON MO JASTIS PATI (GJP) 2012 JENEROL ELEKSEN

BIGFALA TINGTING

1. Soemaot mo promotem wan niufala kaen fasen blong save mekem gudfala lidaship olsem wan MP mo wan nasonal lida
2.Lukaotem gud mo promotem kastom ekonomi (graon, envaeronmen mo kastom)
3. Givim moa janis long ol man-ples blong kam antap insaed long ekonomi blong vatu
4. Givhan long ol komuniti blong oli save lukaotem olgeta nomo (givhan wetem stret edukesen, gudfala advaes mo vatu)
5. Leftemap rol blong ol jif, ol jioj, ol woman mo ol yut long disisen-meking (olgeta "4 leg" blong komuniti)
6. Leftemap helt blong populesen thru long stret kakae, moa sports aktiviti mo wan gudfala helt sevis
7. Enfosem ol loa blong kantri - mekem se evriwan i mas folem loa
8. Mekem se Gavman i spendem mane long wan fasen we i stret folem intres blong pablik, mo yumi evriwan i save long hem

OL SPESEL POLISI BLONG GJP OLSEM WAN POLITIKOL PATI BLONG JENISIM FASEN BLONG POLITIK LONG KANTRI

GJP hemi onli politikol pati long Vanuatu we i gat kraeteria blong jusum ol kandidet blong hem: evri kandidet blong GJP oli mas gat (1) longfala histri blong mekem fri sevis blong givhan long komuniti blong olgeta, mo (2) nogat eni histri blong misyusum mane long eni wok we oli holem o long level blong komuniti.  GJP Eksekutiv i skrinim evri kandidet blong mek sua se oli ol stret lida we oli fitim kraeteria ia bifo oli save kam wan kandidet blong pati.  Evri 12 kandidet blong GJP long eleksen ia i fitim kraeteria
   

GJP hemi onli politikol pati long Vanuatu we bambae hemi didaktem ful MP alokesen aot long salari blong MP mo yusum evriwan blong mitim ol nid blong komuniti mo mekem ripot blong hem afta.  MP mo komiti blong hem bae oli no kontrolem alokesen - bae Eksekutiv blong Pati nomo i risivim ol rikwes we komiti blong MP i apruvum mo givimaot mane folem ol rikwes ia.  Eksekutiv bae i rikodem evri mane we hemi givimaot, mo long stat blong evri yia bae i putumaot wan ripot blong spending blong alokesen blong MP long las yia olsem wan posta we bae oli save hangem long evri ples long konstituensi.  Fasen ia, Foma MP Ralph Regenvanu i stap mekem finis long las 4-yia term

Evri MP blong GJP bae oli stanemap wan skolaship skim long konstituensi blong olgeta wetem 750,000 vatu evri yia aot long alokesen blong hem.  Evri pikinini bae i save aplae from skolaship, mo bae wan spesel komiti i jusum olgeta we bae oli winim skolaship folem nomo marks blong olgeta (olgeta we oli karem hae marks nomo bae oli karem skolaship) mo faenansol nid blong famli blong pikinini.  Fasen ia, Foma MP Ralph Regenvanu i stap mekem finis long las 4-yia term 

Ol MP blong GJP bae i no sapotem eni tingting o bil blong inkrisim salari blong ol MP blong ful 4-yia term blong nekis Palemen.  Fasen ia, Foma MP Ralph Regenvanu i stap mekem finis long las 4-yia term 

GJP bae i wok long eni Ministri we hemi holem blong jenisim evri loa we i givim janis blong wan Minista i save givim wok o skolaship o posisen folem politik.  Polisi blong GJP hemi blong mekem se evri apoenmen blong wok long wan pablik ofis hemi mas folem kraeteria, mo blong mekem se i no save gat politikol inteferens long fasen blong givimaot ol skolaship, long save go insaed long wan skul, long ol posting blong tija mo nurs, etc

MEKEM OL NIU LOA BLONG KONTROLEM OL POLITIKOL PATI MO FASEN BLONG MEKEM POLITIK ("POLITICAL REFORM")

1.Pasem wan niufala loa blong:

i)putum kraeteria blong save stanemap wan niu politikol pati

ii)mekem se ol politikol pati i mas talemaot se oli kasem mane blong olgeta wea

iii)putum kraeteria blong hamas sapot wan politikol pati o wan indipenden kandidet i mas gat blong save kontestem wan eleksen long wan konsituensi

2.Jenisim Representation of the People Act blong putum moa kraeteria blong wan man o wan woman i save stanap olsem wan kandidet long wan eleksen

3.Stat blong mekem riviu long lo mo ol konsaltesen wetem pablik long tingting blong:

i)sherem gud bakagen ol jea blong ol MP folem populesen mo namba blong aelan long wan-wan konstituensi

ii)brekem ol bigfala konstituensi wetem fulap jea i go long ol wan-wan smol konstituensi (olsem Efate, Santo, Malakula)

4.Jenisim Representation of the People Act long saed blong ol eleksen blong putum ol klia rul long wanem hemi wan "kampein", wanem wan "caretaker" Gavman i save mekem, mo hao wan propos kandidet i save givim samting long ol vota

5.Mekem sistem blong rejistresen blong vota i kam moa gud, blong givim moa janis long ol pipol i save rejista blo vot, mo blong katem daon ol kruked fasen blong vot

6.Pasem niufala Standing Oda blong Palemen we i redi finis

7.Stat blong mekem ol "Temporary Special Measure" blong risevem one-third blong ol jea long evri Provinsel Kaonsel mo Munisipol Kaonsel blong ol woman

8.Jenisim evri loa we i givim janis blong wan Minista i save givim wok o skolaship o posisen folem politik: blong mekem se evri apoenmen blong wok long wan pablik ofis hemi mas folem kraeteria, mo blong mekem se i no save gat politikol inteferens long fasen blong givimaot ol skolaship, long entrens long wan skul, long ol posting blong tija mo nurs, etc

9.Jenisim Municipalities Act blong mekem se i nomo gat eleksen blong ol membas blong ol Munisipol Kaonsel - bae i gat nominesen blong ol membas nomo i kam long Chamber of Commerce mo ol kaonsel blong ol jif, ol woman, ol yut mo ol jioj long tufala taon.  Setemap wan niu sistem blong ranem administresen blong ol Munisipaliti we ol wan-wan komuniti oli patisipet insaed long hem ("participatory budgeting" sistem)

10.Pasem wan niufala "Executive Power Act" blong talem stret wanem ol disisen we wan Praem Minista mo wan Minista i save mekem, mo wanem ol disisen we Kaonsel blong Minista nomo i save mekem (blong putum limit long disisen we wan PM o wan Minista i save mekem withaot apruvel blong Kaonsel)

LEFTEMAP JASTIS SISTEM BLONG LEFTEMAP "GUD GAVENENS" MO "TRANSPARENSI" MO BLONG SAVE DIL WETEM KORAPSEN

1. Putum Polis andanit long Ministri blong Jastis, mo leftemap wok blong hem saed blong "criminal investigation"

2. Setemap wan "computerized case management system" blong givhan long Polis, Pablik Prosekyuta, ol Kot mo pablik blong save manejem gud ol kes

3. Putum evri staf we Judicial Services Commission i stap rekomendem apoenmen blong olgeta long Pefomens Kontrakt (olsem Atoni Jenerol, Pablik Prosekyuta, Pablik Solisita mo Ombudsman)

4. Wok wetem Judiseri blong spidimap fasen we hemi stap dil wetem ol kes

5. Lukluk blong stanemap wan spesel ofis blong dil wetem korapsen

6. Putum bak paoa blong Ombudsman blong save putum wan lida long kot blong karem bak mane we hemi stilim (long wan sivil kes)

7. Putum bak rul se Ombudsman i mas pablisim ol "annual return" blong ol lida, blong pablik i mas save

8. Mekem se sipos Pablik Prosekyuta i no putum wan lida long kot afta long 3 manis afta wan Ombudsman ripot i kamaot, Ombudsman o eni narafala loeia o organaesesen i save putum lida ia long kot

9. Putum ol lida we Ombudsman i talemaot se oli brekem loa i go long kot (olgeta we taem blong putum olgeta i go long kot i no pas finis)

10. Leftemap bajet mo wok blong Odita Jenerol, blong hemi save mekem gud wok we Konstityusen i givim long hem

11. Stanemap Vanuatu Nasonal Media Kaonsel blong givimaot ol brodkas laesens blong mekem radio o TV (karemaot wok ia long VBTC)

12. Pasem loa blong "Freedom Of Information" we Gavman i stap wok long hem naoia

13. Karemaot paoa blong Polis Komisina mo Minista blong Intenol Afeas blong mas apruvum ol maj o demonstresen: wan grup we i wantem mekem maj i mas talemaot nomo long Polis blong oli save mekem sikiuriti long maj 

PROTEKTEM KASTOM GRAON MO ENVAERONMEN MO STRETEM FASEN BLONG MEKEM LIS LONG GRAON

1. Jenisim ol loa blong graon (ripilim Alienated Land Act, amendem Land Leases Act mo Land Reform Act mo riplesem Customary Land Tribunals Act wetem wan niufala Customary Land Disputes Management Act) blong mekem ol samting ia :

i) karemaot paoa blong Minista blong saenem lis long graon we i gat dispyut

ii) ol dispyut insaed long wan kastom eria oli mas stretem long level blong nakamal nomo (i nomo save go long kot)

iii) nakamal i mas diklerem stret lanona traeb we i save mekem wan lis (karemaot paoa ia long Minista blong Land)

iv) lanona hemi ful traeb, i no wan-wan man, mo majoriti blong memba blong traeb i mas agri long lis

v) putum wan niu "check-list" sistem blong apruvum wan lis we i mekem se evri saed we i gat nid blong lukluk long hem, i gat lukluk long hem (planning, envaeronmen, ol kastom ples, valuesen, akses, etc)

vi) mekem wan niu standad lis agrimen we evriwan i mas yusum

2. Amendem Valuation of Land Act blong givim paoa long Valuer General blong mekem odit long ol lis we oli stap finis mo putum stret valiu blong olgeta, mo mekem se lessee i mas stat blong pem rent folem stret valuesen ia

3. Amendem Strata Title Act blong save mekem strata taetol long ol bilding nomo, be i no lo graon

4. Implimentem ol resolusen blong Land Samit, mo protektem gud ol kastom graon blong Vanuatu folem ol tingting blong Konstityusen

5. Leftemap wok blong Dipatmen blong Envaeronmen blong save enfosem ol loa blong protektem envaeronmen

6. Stanemap wan ofis blong givim ligol, faenansol mo bisnis advaes long ol lanona long saed blong hao oli save yusum graon blong olgeta

7. Mekem ol "Physical Plan" long evri Provinsel Senta mo long ol defren eria long ol defren aelan we yumi wantem mekem divelopmen long olgeta

8. Pasem wan loa blong sabdivisen blong mekem se i gat ol "minimum standard" blong olgeta we oli wantem mekem ol sabdivisen long saed blong spes blo wan-wan graon, stret infrastrakja (olsem rod, wota saplae mo laet) mo ol grin spes mo ol spes blong ol komuniti fasiliti olsem skul, etc

9. Pasem wan loa blong protektem ol las grin spes long Port Vila mo Luganville, olsem "Preservation of Port Vila Waterfront Bill" we MP Ralph i bin traem blong pasem long 2010

10. Gavman bae i pemaot ol graon long Port Vila mo Luganville we i nogat divelopmen long olgeta yet mo putum ol graon ia long han blong komuniti, blong komuniti i save yusum blong bildim ol nakamal o ples blong miting long hem

11. Stanemap wan spesel investigesen unit blong investigetem ol land diling we i involvem ol staf blong Dipatmen blong Land mo ol foma Minista mo politikol apoenti blong faenemaot sipos i gat fraud o "improper process" long fasen blong givimaot ol lis long intres blong olgeta nomo

MEKEM SE BADJET BLONG GAVMAN I MAS LUK LONG OL "BASIC NEEDS" FASTAEM

1. Ri-aloketem nasonal badjet blong praeoritaesem olgeta "basic needs" ia:

i) evri komuniti long Vanuatu i mas gat sef wota saplae

ii) setemap gudfala sistem blong mentenem rod long evri aelan

iii) fiksimap gud bakagen evri Gavman fixed asset (haos blong polis, haos blong tija, ol helt fasiliti, ol skul, ol gavman ofis, etc).  Hemia i minim tu se bae Gavman i mas stretem isiu blong sam blong ol graon we ol asset ia i stap long hem

iv) ekstendem skul fi sabsidy kasem yia 8, afta mekem se 1 pikinini long evri famli i no save pem skul fi stat long yia 9 kasem yia 13.

2. Karemaot ol badjet blong travel mo alaoens long "Corporate Services" badjet blong evri Ministri mo putum long wan badjet anda long Ofis blong Praem Minista blong yusum blong travel mo alaoens, be tu blong lukluk long ol aotstanding salari mo severens peimen blong ol pablik seven, ol polis mo ol tija, mo ol narafala aotstanding kaon blong Gavman

3. Stat blong yusum sistem blong "gender budgeting" blong luksave hamas pablik fand Gavman i stap spendem long nid blong ol woman

4. Stat blong yusum wan sistem blong "island-based budgeting" blong luksave hamas pablik fand Gavman i stap spendem long wan-wan aelan

KATEM DAON KOST BLONG OL POLITISEN MO GAVMAN

1. Mekem se bae i nogat eni inkris long ol salari blong ol MP blong ful 4-yia term blong nekis Palemen

2. Karemaot MP alokesen long salari (blong katem daon kost blong VNPF mo gratutiti blong ol MP), be semtaem leftemap alokesen i go long 4,000,000 vatu long wan yia

3. Karemaot (ripilim) loa we i givim Gavman "pension" long ol olfala Praem Minista, Presiden mo Presiden blong Malvatumauri blong ful laef blong olgeta

4. Katem namba blong ol politikol staf long wan Ministri i go long 9 (naoia hemi 18)

5. Lukluk long evri samting we Gavman i spendem mane long hem, afta katemaot ol samting we i nogat tumas nid long hem

6. Mekem se Praem Minista i mas apruvum evri ovasi trip we Gavman i pem, blong kontrolem mo katem daon vatu we Gavman i spendem long ol ovasi trip

7. Putum praeoriti long sheftem ol Gavman ofis we i stap rent naoia long ol praevet bilding i go long ol bilding we Gavman i ownem.  Bae i nid blong fiksimap ol Gavman bilding blong mekem hemia

LUKLUK BAK LONG REVENIU KOLEKSEN SISTEM BLONG GAVMAN

(Dipatmen blong Customs, Rates and Taxes) blong mekem i kam moa strong mo i save kolektem evri tax we evriwan i mas pem folem loa

LEFTEMAP STANDAD BLONG PABLIK SEVIS

1. Mekem wan indipenden riviu long strakja blong pablik sevis mo jenisim strakja ia blong mekem wok blong ol wokman blong Gavman i kam moa gud, mo blong mekem se ol defren Dipatmen blong Gavman i wok tugeta moa gud

2. Putum evri pablik seven long pefomens kontrakt, mo leftemap sistem blong save monitarem gud wok mo pefomens blong olgeta

3. Mekem se oltaem i mas gat "in service" training blong evri wokman blong Gavman, inkludum ol tija mo ol helt woka

4. Mekem se Gavman i pemaot yia blong evri wokman blong hem ("severance pay") long en blong evri yia, blong mekem se yumi save gat "better budgeting"

5. Divelopem wan nasonal "Human Resource Plan"

6. Mekem se evri pablik seven mo elekted ofisel (olsem MP) i mas gat wan helth jek evri yia

LEFTEMAP EDUKESEN

1. Stanemap wan Nasonal Taskfos long saed blong Edukesen blong daerektem wok blong jenisim mo leftemap ful edukesen system

2. Stretem salari skel blong ol tija blong luksave olgeta we oli gat hae kwalifikesen mo leftemap namba blong ol kwalifae tija insaed long klasrum

3. Pemaot ol aotstanding salari mo severens pei blong ol tija

4. Stat blong lukluk blong pem ol kwalifae pri-skul tija

5. Ekstendem skul fi sabsidy kasem yia 8, afta mekem se 1 pikinini long evri famli i no save pem skul fi stat long yia 9 kasem yia 13

6. Implimentem fulwan niufala nasonal kerikulum folem "Nasonal Kerikulum Visen Stetmen", we i gat insaed kastom save, Kristien prinsipol, "civic" edukesen, agrikalja, bisnis, etc

7. Mekem edukesen sistem i tijim fulap lanwis folem wanem we Nasonal Lanwis Polisi blong Nasonal Lanwis Kaonsel i talem.  Tijim pikinini blong save rid mo raet long lanwis we hemi stap toktok long hom blong hem, blong leftemap literisi mo kaljoral aedentiti

8. Mekem se program blong ol Anglophone mo Francophone studen hemi "equivalent" long saed blong hamas yia oli mas mekem long sekonderi bifo oli save go long univesiti

9. Mekem se ol skolaship we Gavman i stap givim i stret long "cost of living" long ol defren kantri we ol studen i stap long hem

10. Putum wan kondisen long ol studen we oli kasem Gavman skolaship blong oli mas go wok long wan rurol eria blong 1 yia afta we oli graduet

11. Mekem se i gat moa "tertiary" o univesiti program we ol studen i save mekem insaed long Vanuatu nomo

12. Leftemap ol USP program long Emalus Campus mo long ol USP sab-senta long ol Provins, mo enjkarejem moa sekonderi skul blong yusum USP Preliminary mo Foundation program

13. Leftemap namba blong ol defren kaen teknikol o "skills" program we VIT mo VRDTCA i stap tijim

14. Sapotem VRDTCA blong leftemap wok mo namba blong ol rurol trening senta; spidimap "certification" blong ol VRDTCA kos wetem Nasonal Trening Kaonsel

15. Pasem wan loa blong putum "apprenticeship" sistem long Vanuatu, blong ol kampani i mas karem ol yangfala we oli kamaot long VIT mo ol RTC blong wok blong wan short taem blong givim ekspiriens long olgeta

16. Sapotem ol NGO mo ol jioj blong givhan long ol bigfala man mo woman blong save rid mo raet ("adult literacy")

LEFTEMAP HELT

1. Mekem se evri komuniti long Vanuatu i mas gat sef wota saplae

2. Gohed blong leftemap mo promotem aweanes mo edukesen long "primary health care" long ful populesen, blong yumi evriwan i save jenisim ol fasen blong yumi blong daonem ol sik

3. Enfosem 2006 Food Regulation mo jenisim ol narafala loa blo stopem ol rabis kakae blong kam insaed long Vanuatu, mo promotem moa ol lokol kakae

4. Revium bakagen afta implimentem propos niu strakja blong Ministri blong Helt (2010-2011)

5. Pemaot ol aotstanding salari mo severens pei blong ol helt woka

6. Fiksimap gud bakagen evri Gavman helt fasiliti mo bildim ol niufala fasiliti long ples we i nogat helt fasiliti kolosap, mo putum ol stret tul blong wok long olgeta.  Hemia stat long Port Vila Central Hospital mo Northern District Hospital kam daon long ol Provinsel Helt Senta, ol Dispenseri mo ol Aid Post

7. Mekem se evri Gavman helt fasiliti i mas gat stret staf blo hem:

i) Gohed blong trenem fulap niufala nurs mo dokta

ii) Mekem se ol nurs mo dokta we oli stap naoia oli mas mekem "in-service training" mo "further education" blong leftemap save mo kwalifikesen blong olgeta

iii) Leftemap save mo "skills" blong ol Vilej Helt Woka blo oli save mekem moa helt sevis (eg, givim stik blo TB) mo stat blo givim smol alaoens long olgeta

8. Mekem wan spesel badjet evri yia blo sendem ol sik pipol blong karem ol spesel medikol tritmen ovasi we i nogat long Vanuatu

PROMOTEM NI-VANUATU INSAED LONG BISNIS

Longfala eim: Blong balansem lokol mo foren onaship blong vatu ekonomi blong save gat nasonal ekonomik sikiuriti mo ekonomik indipendens. Ol step blong mas kasem:

a) Ni-Vanuatu i ownem 30% blong vatu ekonomi long 2020

b) Ni-Vanuatu i ownem 67% blong vatu ekonomi long 2050.

 

1. Jenisim Nasonal Invesmen Polisi, loa blong VIPA mo ol narafala loa blong save ajivim longfala eim ia

2. Karem i kam lo Vanuatu ol gudfala investa nomo we oli gat "reputation, capital mo experience", mo ol projek we oli fit gud wetem laef blong man ples

3. Putumbak mo enfosem loa mo polisi we i stap finis long saed blong "reserve list" blong ol bisnis we ni-Vanuatu nomo i save mekem mo ademap sam niufala sekta i go insaed risev lis

4. Mekem se eni niu foren invesmen long kantri i mas bi wan joen ventja, we ni-Vanuatu i ownem 50%

5. Stopem eni niu foren-owned retail mo wholesale shop, mo kontrolem olgeta we oli stap finis

6. Tanem tingting blong turism divelopmen i go blong promotem turism long saed blong envaeronmen mo kastom long rurol eria we ol man ples i ownem

7. Mentenem polisi se evri ni-Vanuatu bisnis we "turnover" blong hem i no kasem 4,000,000 vatu long wan yia i no nid blong pem bisnis laesens

8. Sapotem mo promotem ol "micro-credit" skim olsem blong VANWODS mo blong NBV

9. Pasem wan loa se 40% blong ol infomesen o program we wan lokol media kampani hemi givimaot oli mas mekem long Vanuatu nomo o hemi mas bi abaot Vanuatu (promotem ol lokol artis mo lokol prodaksen)

10. "Suspendem" o stopem fastaem MSG Tred Agrimen mo MSG "Skills Movement Scheme" mo mekem moa toktok o konsaltesen wetem ol pipol blong Vanuatu blong luk sipos oli wantem ol agrimen ia o no

11. Stopem evri negosiesen blong joenem PACER+, EPA mo eni narafala intanasonal tred agrimen kasem taem we yumi skelem gud ol agrimen ia long saed blong wanem bae oli save mekem long yumi long saed blong ekonomi, sosel laef mo envaeronmen blong yumi

12. Lukluk sipos i posibol blong yumi kamaot bakagen long WTO (Wol Tred Oganaesesen)

LEFTEMAP AGRIKALJA, "FOOD PROCESSING" MO "VALUE ADDING" OLSEM STAMPA BLONG EKONOMIK DIVELOPMEN

1. Stanemap bakagen ful agrikalja ekstensen sevis (olsem we i stap bifo), wetem stret infrastrakja, badjet, staf mo manejmen

2. Stat blong planem bak evri plantesen blong kokonas mo kakao

3. Protektem mo planem moa ol lokol frut mo nat tri blong yumi (olsem nangae, tamanu, etc), mo planem moa ol timba tri blong yumi (olsem waetwud mo had wud), mo planem moa sandalwud

4. Stanemap bakagen "small-holder cattle project" (blong ol buluk) mo sapotem thru long ekstensen sevis

5. Sapotem ol smol-skel fishing projek blong save putum moa fresh fish lo lokol market

6. Sapotem ol projek blong pig mo faol blong save putum moa pig mo faol lo lokol market

7. Promotem polisi blong mas mekem 3 garen: wan blong kakae, wan blong salem mo wan blong kastom mo seremoni

8. Stopem yus blong ol kemikel long agrikalja mo diklerem Vanuatu wan kantri we kakae blong hem i "100% organic" (nogat kemikel long hem)

9. Long saed blong infrastrakja divelopmen (olsem ol rod mo ol wof), givim praeoriti long ol projek we i sapotem agrikalja

10. Mekem se yumi mas prosesem ol lokol kakae blong yumi: givim spesel Gavman sapot long ol "value-adding food industries" thru long "marketing", "branding" mo yus blong "geographical indication"

11. Givhan long ol fama mo ol prodyusa blong targetem ol "high value niche market" blong ol prodak blong yumi

12. Stanemap wan nasonal food laboratory

13. Gavman blong lidim wan nasonal program blong "Buy Vanuatu Made" mo "Kakae Aelan Kakae"

14. Mekem se Gavman i yusum lokol kakae nomo long evri fanksen blong hem

PROMOTEM "RENEWABLE ENEJI"

1. Divelopem ol stret teknoloji blong save mekem benzin long kokonas (mo ol narafala samting), mo blong save mekem elektrisiti yusum san (solar) mo riva (micro-hydro)

2. Vanuatu Institut blong Teknoloji mo ol Rurol Trening Senta blong givim trening long saed blong mekem benzin long kokonas (mo ol narafala samting), mo blong stanemap mo mentenem ol masin mo ol enjin blong tanem kokonas i kam long oel mo benzin, mo blong mekem elektrisiti yusum solar mo micro-hydro

GIVIM MOA PAOA LONG MALVATUMAURI MO PROMOTEM KASTOM

1. Pasem wan loa blong implimentem artikol 30(2) blong Konstityusen blong mekem se Malvatumauri i mas apruvum eni loa we i tokbaot o i tajem graon o kastom

2. Leftemap bajet mo wok blong Malvatumauri blong hemi save mekem stret wok blong hem olsem wan Konstityusenel bodi

3. Malvatumauri mo ol Provinsel mo Aelan Gavman Kaonsel blong stretem mo maredem strakja blong olgeta

4. Setemap mo rejisterem ol kaonsel blong jif long vilej, sab-eria, eria mo aelan level, mo givim sapot blong leftemap wok mo rol blong ol jif kaonsel ia blong givhan long Gavman blong mekem sevis deliveri

5. Gohed blong mekem mo yusum ol niufala fasen blong meserem ekonomi, blong luksave kastom ekonomi mo kwaliti blong laef

6. Stat blong mekem Nasonal Arts Festivol bakagen evri 4 yia (stat lo 2014)

MEKEM DISENTRALAESESEN

1. Stat blong pemaot ol graon long evri Provinsel Senta blong mekem i kam pablik land

2. Stat blong muvum ol hed ofis blong ol Dipatmen blong Gavman i go long ol aelan. Stat wetem evri Dipatmen andanit long Ministri blong Agrikalja, Forestri mo Fisheri, blong evriwan i muv i go long Luganville long 2013

3. Stat blong implimentem ol rekomendesen blong Disentralaesesen Komisen Riviu ripot long 2009.  Wan blong ol rekomendesen ia hemi blong stopem sistem blong Provins mo gobak long system blong ol Lokol Gavman Kaonsel blong wan-wan aelan

4. Yusum E-Government netwok blong disentralaesem ol sevis blong gavman olsem blong karem paspot, birth setifiket, etc, blong ol man aelan i nomo nid blong kam long Vila blong karem ol sevis ia

PROMOTEM "DECENT WORK"

1. Pasem "Employment Relations Bill" (blong jenisim Employment Act, Trade Unions Act, Trade Disputes Act mo Minimum Wage and Minimum Wage Bord Act) blong mekem ol samting ia:

i) mekem se ol employa, ol wokman mo Gavman i mas agri tugeta long evri tingting long saed blong polisi mo loa blong wok long Vanuatu

ii) mekem wan niufala "sectoral minimum wage" we i putum defren minimum wage long ol defren kaen wok

iii) stanemap wan spesel kot blong lukluk long ol dispyut bitwin ol bos wetem ol wokman (Employment Tribunal) we i fri long ol wokman blong go long hem mo i save wok hariap blong stretem ol problem blong employmen

2. Jenisim loa blong givim moa proteksen long ol ni-Vanuatu blong karem wok long Vanuatu (be i no ol forena)

3. Leftemap wok blong Dipatmen blong Leba blong mekem se hemi save enfosem ol loa long saed blong wok

4. Stanemap wan "Employer's Federation" we hemi gat raet anda long loa blong reprisentem ol employa

5. Leftemap wok blong Vanuatu Nasonal Woka's Union

6. Mekem rod blong ol man long evri defren eria mo aelan blong Vanuatu blong save gat janis o opotuniti blong go long RSE skim blong Niu Silan o Australia

OL SPESEL POLISI BLONG PORT VILA MO LUGANVILLE

1. Ekstendem Munisipol baondri blong Port Vila mo Luganville.  Gavman blong pemaot ol graon long ol kastom ona blong mekem i kam pablik lan mo letem blong ol famli mo ol komuniti long tufala taon ia we oli nogat graon yet blong oli save pem sloslo (artikol 81 blong Konstityusen hemi tokbaot hemia long saed blong kastom graon)

2. Stretem isiu blong kompensesen blong urban land wetem ol kastom lanona blong tufala taon

3. Pasem wan loa blong stanemap wan "National Building Code" wetem ol defren standed kondisen blong ol defren kaen haos.  Mekem ol "minimum standard" blong olgeta we i mekem rent haos blong mekem sua se i gat gudfala living space, wota saplae, sanitation, mo helti kondisen blong ol tenant i liv long hem, mo setemap ol "standard rental rate" we wan landlord i save chargem folem kaen housing we hemi providem.  Mekem se i mas gat "wheelchair access" long evri pablik bilding

4. Stanemap wan land rent sistem we i putum defren land rent folem saez blo haos mo graon

5. Putum wan niufala loa blong pablik transpot sekta blong leftemap standad, givim moa benefit long ol operata mo kontrolem praes.  Sam tingting i olsem: No mo givim eni niu laesens blong bas o taxi long Port Vila; Mekem ol kondisen mo standad we evri bas mo taxi i mas folem blong holem wan laesens, mo givhan long ol bas mo taxi blong kasem ol standad ia; Givim jip praes blong benzine mo spare parts long ol bas mo putum praes blong bas i kam daon long 100 vatu bakagen; Lukluk blong stanemap ol spesel "insurance mo savings" skim blong ol operata; Stanemap ol "designated routes" blong ol bas, blong sam bas i mas ron long ol sem rod ia oltaem; Mekem sam spesel bas mo taxi we i save karem wheelchair

OL NARAFALA SOSEL ISIU

1. Sapotem mo givim inaf risos blong wok long ol stampa tingting blong Nasonal Populesen Polisi blong 2011-2020

2. Setemap bakagen "Price Control Unit" blong kontrolem ol praes blong ol samting, mo statem proses blong stanemap wan "Consumer Guarantees Act" blong protektem raet blong ol consumer

3. Putum ej we yu save karemaot vatu blong yu long VNPF i kam daon long 45

4. Givim "duty exemption status" i go long ol NGO o "charity" we oli wok wetem ol disadvantej grup olsem ol disebol pipol

FOREN POLISI

1. Wok wetem ol kantri long saed-saed blong yumi (Solomon Islands, Fiji, Nouvelle-Caledonie mo Australia) blong stanemap ol "maritime boundaries" blong yumi.  Tekem kes blong Matthew mo Hunter i go intansonal kot sipos Franis i no agri blong givim ol aelan ia long yumi

2. Katem diplomatic rilesen wetem Indonesia mo stat toktok strong long evri organaesesen long intanasonal level (eksampol, MSG, Pasifik Aelan Forum, Unaeted Nesen) mo tu long ol narafala kantri (bilateral level) blong sapotem indipendens blong West Papua

3. Leftemap moa ekonomik mo sosel rilesensip wetem ol "neighbour" kantri blong yumi Nouvelle-Calédonie, Solomon mo Fiji

4. Holem taet mo bildimap RSE skim wetem Niu Silan

5. Wok kolosap wetem Gavman blong Ostrelia blong leftemap namba blong ol ni-Vanuatu we oli save go wok long "seasonal labour" long Ostrelia

6. Lukluk bakagen long nid blong gat ol konsul mo ambasada blong yumi long ol narafala kantri folem hamas mane yumi stap spendem long olgeta, wanem benefit oli karem blong yumi, mo "integrity" blong nem blong Vanuatu ovasi

STRETEM SITISENSHIP

1. Mekem wan investigesen mo odit long evri Vanuatu paspot mo kanselem evri paspot we i no mitim rikwaemen blong Konstityusen

2. Jenisim Citizenship Act mo ol narafala lo blong mekem se bae i nomo posibol blong givim paspot o sitisenship long wan man sipos i no folem rod we Konstityusen i talem

3. Stat blong mekem ol konsaltesen wetem pablik long tingting blong givim raet long ol indigenous ni-Vanuatu we oli gat paspot blong narafala kantri blong oli save karem paspot blong Vanuatu tu.  Hemia bae i luksave spesel situesen blong ol famli blong yumi we oli tekem olgeta blong katem sugaken long Australia mo Fiji mo ol pikinini blong Vanuatu we oli bon long Nouvelle-Caledonie mo ol narafala kantri. Blong save givim raet long ol indigenous ni-Vanuatu blong save gat 2 paspot ("dual citizenship"), bae yumi mas jenisim Konstityusen

PROMOTEM MOA SPORTS AKTIVITI

1. Mekem Ministri blong Yut mo Sports i kam wan ful Ministri (mo joenem Ministri blong Ni-Vanuatu Bisnis mo Ministri blong Tred i kam wan Ministri nomo)

2. Givim manejmen blong ol sport fasiliti blong Gavman long Port Vila mo Luganville i go long ol Nasonal Federesen mo ol komuniti.  Eksampol long Port Vila: Stade, Korman Stadium mo Kawenu Fil i go long VFF, Ex-FOL i go long basketbol mo volebol, Freswota Fil i go long Freswota Indijenes Kaonsel

3. Givim manejmen blong ol aelan sports lig mo ol provinsel sports lig i go long ol Nasonal Federesen, mo givhan long ol Nasonal Federesen blong mekem sevis diliveri long saed blong evri sports disiplin i go long evri aelan

4. Krietem wan niu posisen anda long Ministri blong Edukesen blong wan 'Zone Sports Edukesen Advaesa' (ZSEA) blong givhan blong divelopem sports long evri skul (wok blong wan ZSEA bae i kavremap sem eria we wan ZCA i stap wok long hem).  Ol Nasonal Federesen i save wok wetem ol ZSEA blong promotem mo divelopem sports insaed long ol skul

5. Stat blong divelopem ol nasonal sports fasiliti blong redi blong Vanuatu i hostem 2017 South Pacific Mini Games